Sezona je krpelja: Sve što treba znati o ovim nametnicima
Počela je sezona krpelja. Krpelji su sitni člankonošci, pripadnici razreda paučnjaka i reda grinja, koji parazitiraju na velikom broju divljih i domaćih životinja, ali i na čovjeku. Da bi bili aktivni oni trebaju odgovarajuće stanišne i temperaturne uvjete, odnosno temperaturu zraka približno od pet do 35 stepeni te vlagu zraka višu od 50 posto.
Listopadne i mješovite šume Evrope, osobito u svjetlu uznapredovalih klimatskih promjena, pružaju povoljne stanišne prilike. Porast brojnosti krpelja bilježi se i unutar suburbanih i urbanih sredina. Najučestaliji su šumski ili obični krpelj (Ixodes ricinus) te ornamentirani krpelj (Dermacentor reticulatus). Spomenute vrste vektori su brojnih bolesti prenosivih na ljude i divlje te domaće životinje poput lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije, mediteranske pjegave groznice, babezioze, anaplazmoze, erlihioze i drugih. Od navedenih bolesti, najučestalije su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Krpelji za rast, razvoj i razmnožavanje trebaju krvni obrok, pa su povremeno vanjski nametnici na pticama i sisavcima, čak i vodozemcima i gmazovima, te iznimno na čovjeku (većini vrsta potrebna su tri takva obroka između razvojnih stadija). Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama (najčešće sitnim glodarima) ili međusobno, a zaražene jedinke mogu uzročnike bolesti tokom hranjenja prenijeti i na čovjeka. Krpelji imaju naglašenu sezonsku aktivnost, a sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, od aprila do juna, te u ranu jesen.
Ističe kako najugroženijim grupama pripadaju ljudi koji su iz rekreativnih ili profesionalnih razloga vezani uz boravak i rad u područjima u kojima se javljaju krpelji, a to su izletnici, turisti, šumari, lovci, poljoprivrednici, stočari ili vojnici. Krpelji se zadržavaju u sjenovitim i vlažnim šumskim područjima ili na rubovima šuma, pašnjacima, livadama sa višom travnatom ili grmolikom vegetacijom te jednako tako u urbanim parkovnim površinama.
Krpelji ne lete, niti skaču. Oni se u potrazi za domaćinom uspinju uz travnatu i grmoliku vegetaciju, čekajući prolazak domaćina uz kojega se primaju te na kojemu idućih nekoliko sati traže idealnu poziciju za ubušivanje tj. hranjenje. Traže mjesta gdje je koža meka i vlažna ili gušće prekrivena dlakom (npr. prepone, bedra, pazusi, vlasište i sl.). Proces probijanja kože domaćina nazubljenim rilcem traje oko dva sata, a bezbolan je zbog anestetskog djelovanja sline krpelja, koja također pomaže boljem prianjanju krpelja uz kožu domaćina na mjestu uboda.
Kod djece se najčešće nalaze u vlasištu na glavi jer je dijete nisko i češće se igra u travi od odraslih, pa treba obratiti posebnu pažnju na mališane po povratku iz prirode. Krpelj prenosi zarazu ubodom, ili se ona pak razvija kao posljedica kontakta sa zaraženim krpeljom preko oštećene kože ili sluznice.
“Do prijenosa patogena dolazi otprilike nakon 24 do 48 sati od početka hranjenja. No krpelja je nužno, bez oklijevanja i odugovlačenja, otkloniti odmah čim primijetite da se ubušio u kožu”, objašnjava prof. Vucelja.
Operite ruke, uzmite pincetu i prebrišite je antiseptikom te krpelja odmah izvadite pincetom sami ili neko od vaših ukućana zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu potom primijenite antiseptik. Krpelja nemojte premazivati alkoholom, kremom, uljem i drugim sredstvima niti paliti plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite. On se zbog toga grči i izlučuje veće količine sekreta i time, ako je zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza. Nije nužno odmah potražiti ljekarsku pomoć ako nema nikakvih simptoma, nego tek ako se na mjestu uboda u roku od sedam dana do četiri sedmice pojavilo crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, ili pak povišena temperatura i zimica. Pojava osipa uz temperaturu i groznicu najvjerovatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom Borrelia burgdorferi koja se uspješno liječi antibiotikom.
Lajmska borelioza
Najčešće se pojavljuje lajmska borelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bakterijska bolest uzrokovana Borreliom burgdorferi za koju je najčešće karakteristična pojava crvenila na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se širi, sa bljedilom u sredini. Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je važno radi sprečavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu biti nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i neuritis (upala živaca).
Krpeljni meningoencefalitis
Riječ je o virusnoj bolesti koja ima dvije faze. U prvoj fazi koja traje sedam dana očituje se nespecifično povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, klonulošću, bolovima u mišićima, a kod manjeg broja oboljelih se razvije druga faza s ponovnim porastom temperature i znakovima zahvaćenosti moždanih ovojnica (jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina i povraćanje), a može doći i do upale mozga s poremećajem svijesti.
Krpelji prenose zarazu i na kućne ljubimce koji borave na otvorenom, poput pasa ili mačaka koje ne žive isključivo u stanu. U tom smislu je iznimno važno redovito nanositi neko od zaštitih sredstava. U trgovinama i specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce mogu se kupiti različiti proizvodi koji će poslužiti kao repelent i antiparazitik u obliku spreja, ampule, ogrlice, praha i tablete.
Izbjegavajte kretanje područjem pogodnim za krpelje kao što su visoka travnata ili grmolika vegetacija, posebno uz rubove šuma ili u unutrašnjosti šume.
Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje kao i duže sjedenje ili ležanje u travi te ostavljanje odjeće u travi, na šumskome tlu ili grmlju.
Nosite odjeću što svjetlije boje te načinjenu od materijala na koje se krpelji teže primaju, tj. s kojega lakše skliznu. Koristite majice dugih rukava i utaknite ih u hlače, a nogavice hlača umetnite u čarape svijetle boje. Preporučljivo je nositi kapu i opasati se remenom.
Koristite repelente. Mogu se kupiti u apotekama, specijaliziranim lovačkim trgovinama ili trgovinama mješovitom robom. Postoji izbor proizvoda koji se nanose na odjeću ili na kožu. Izraditi se također mogu prirodni repelenti na bazi eteričnih ulja raznih biljaka poput ružmarina, rutvice, pelina, lavande, limunske trave, citronele, eukaliptusa i drugih.
Po povratku kući potrebno je napraviti temeljit pregled tijela, posebno teže dostupnih područja, te se istuširati. Po povratku kući, važno je odjeću rasprostrijeti na osunčanom i prozračnom mjestu ili nakon pranja osušiti u sušilici za veš. Izvor: raport
