Je li Istanbul spreman za jači potres?
Turska metropola Istanbul trebao bi se početi pripremati za snažni potres, koji se svaki čas može desiti, te mobilizirati sve dostupne resurse kako bi životi bili spašeni i smanjene ekonomske posljedice, smatraju stručnjaci. Naučnici s kojima je razgovarala Al Jazeera navode kako je jak zemljotres veoma izgledan u najvećem gradu Turske, u vrijeme kada država oplakuje smrt desetaka hiljada osoba na jugoistoku države. Više od 31.000 osoba je poginulo, a oko 80.000 ih je povrijeđeno u potresima magnitude 7,8 i 7,6 stepeni koji su se desili u prošli ponedjeljak sa središtem u Kahramanmarasu.
Na udaru se našlo 10 turskih provincija. Hiljade su poginule i u susjednoj Siriji. Ove brojke nisu konačne ni za jednu državu, jer su mnogi još pod ruševinama. Strašna nesreća dovela je do pitanja pripremljenosti Istanbula na potrese, grada koji je prijestolnica poslovanja i turizma, doma za 16 miliona ljudi. Naučnici smatraju kako metropoli prijeti skori jaki potres – možda i višestruki.
Sukru Erson, profesor geologije na Tehničkom univerzitetu Yildiz, kaže kako historijski podaci potresa iz prošlosti ukazuju kako je novi na liniji rasjeda ispod Mramornog mora blizu.
“Znamo koliko se Sjevernoanadolska linija rasjeda kreće svake godine, kretanje linije će dovesti do tenzija na liniji što će izazvati potres“, izjavio je on za Al Jazeeru i dodao kako je nemoguće znati kada će se tačno potres desiti.
Huseyin Alan, predsjednik Komore geoloških inženjera, slaže se s ovim mišljenjem: “Potres magnitude 7,0 stepeni ili jači bi uskoro trebao pogoditi Istanbul, sudeći po podacima koje imamo.“
“Linija rasjeda ispod Mramornog mora ima kapacitet stvaranja dva potresa od 7,0 stepeni u jednoj godini. To smo vidjeli u potresima u Kocaeliju i Duzceu 1999. godine, kao i u drugima koji su pogodili regiju u prošlosti“, dodao je.
Potres od 7,6 stepeni pogodio je zapadni dio turske regije na Mramornom moru u augustu 1999. godine i usmrtio oko 7.500 ljudi. Drugi zemljotres je pogodio obližnji Duzce novembra iste godine i usmrtio 845 osoba. Turska se nalazi u regiji s nekoliko tektonskih ploča, a potresi se prije dešavaju duž linija dodirivanja ploča. Sjevernoanadolska linija rasjeda dijeli euroazijsku i anadolsku ploču te prolazi kroz Mramorno more, južno od Istanbula.
Na Istanbul otpada 30,4 posto turskog bruto domaćeg proizvoda iz 2021. godine, pokazuju zvanični podaci, što ga čini središtem ekonomske aktivnosti države. Metropola je dom i najbitnijih državnih pogona, a njihova šteta bi jako pogodila industrijski sektor Turske u slučaju jakog potresa.
Ersoy smatra kako jača seizmička aktivnost, koja može pogoditi Istanbul i ostatak države, treba biti na vrhu važnosti za vlasti.
“Priprema za potrese treba biti najvažniji projekat i za Istanbul, i za Tursku. Trebamo odmah početi, brzo početi i mobilizirati sve resurse kako bi bili spremni za potres u Istanbulu“, ističe.
Sa druge strane, Alan govori kako Istanbul treba napraviti detaljni plan djelovanja u slučaju potresa, a ključna infrastruktura treba biti ojačana u sklopu priprema državnih ureda, bolnica, vojnih baza i vatrogasaca kako bi bili svi spremni u slučaju vanrednog stanja.
“Prilikom potresa na jugoistoku Turske mnoge državne zgrade su srušene, uključujući bolnice i jedinice za vanredno stanje“, rekao je Alan, dodajući kako zbog toga ta uporišta nisu mogla ispravno reagirati.
“Vidjeli smo šta se zbiva kada je zračna, cestovna i željeznička infrastruktura potresima oštećena. Onda pomoć ne može doći dovoljno brzo.“
Vlasti, također, moraju ubrzati urbanu transformaciju Istanbula, “počev od najranjivijih područja grada na topografske efekte“, smatra Alan.
“Većina Istanbula je na stjenovitom tlu, što znači da je tlo relativno boljeg kvaliteta od većine gradova pogođenih u posljednjim potresima. No, zgrade Istanbula koje su na koritima potoka, na obalama ili na nasipima trebaju biti prioritet urbane transformacije, kao i one u područjima ugroženima klizištima“, ističe.
Regulacija izgradnje u državi je obnovljena nakon potresa 1999. godine i turski seizmički građevinski kod je unaprijeđen. Dodatno, vlasti Turske su pokrenule projekat transformacije grada kako bi se stare zgrade zamijenile novima.
Tokom prošlosedmičnih potresa neke novoizgrađene zgrade su se srušile, što je dovelo do kritika da regulacije nisu provedene kako treba. Ersoy smatra kako je korupcija jako prisutna u građevinskom sektoru Turske i zato “ima zloupotreba“ u nekim inspekcijama zgrada.
Istanbul je rapidno rastao posljednjih desetljeća zbog migracija iz drugih turskih regija, većinom zbog socioekonomskih faktora. Zbog nedostatka zemlje, kompanije su počele praviti sve više zgrade kako bi se ispunila potraživanja.
“Ove višespratnice mogu biti pogođene u potresu koji se očekuje u području ispod Mramornog mora. No, one mogu biti na udaru potresa mnogo udaljenijih, potresa u drugim regijama, zbog svoje visine“, izjavio je Ersoy.
Prema podacima koje je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu objavio, gotovo 90.000 zgrada je “u visokoj opasnosti“ od potresa, od 1,2 miliona građevina u gradu. Još 170.000 zgrada je u “srednjoj opasnosti“, navode vlasti. U prošlosedmičnoj katastrofi, kako je naveo ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum, 24.921 zgrada u regiji “srušila se, hitno treba biti srušena ili je jako oštećena“.
Ersoy kaže kako potresi mogu jako oštetiti ekonomski razvoj države i vlasti moraju biti spremne minimizirati najveće posljedice.
“Kada potresi naprave štetu državama, njihove investicijske inicijative idu u smeće i ne mogu napredovati – to je slično kada točkovi automobila zapnu u blatu. Stoga, trebamo biti proaktivni i biti spremni prije potresa“, poručuje Ersoy. IZVOR: AL JAZEERA
