NAJVAŽNIJA RAZLIKA IZMEĐU DOBROĆUDNIH I ZLOĆUDNIH PROMJENA: Doktorica Kandolf o navikama koje povećavaju rizik za rak
Melanom je najopasnija forma raka. U ranoj fazi izgleda kao mladež, a šta je alarm za odlazak kod ljekara, objašnjava nam prof. dr Lidija Kandolf načelnik klinike za kožne i polne bolesti na Vojnomedicinskoj akademiji. Stručnjaci ukazuju svakoga dana na činjenicu da je prevencija od presudne važnosti i da pravovremeni odlazak na pregled često može da nam spasi život. Ipak, mnogi odlaze kod ljekara tek kada osjete jake bolove ili simptomi postanu toliko uočljivi da jednostavno ne mogu da ih ignorišu.
Melanom je najopasnija forma raka. U ranoj fazi izgleda kao mladež, a šta je alarm za odlazak kod ljekara, objašnjava nam prof. dr Lidija Kandolf načelnik klinike za kožne i polne bolesti na Vojnomedicinskoj akademiji. Kako možemo da prepoznamo melanom? Da li svaka promjena boje, oblika i veličine mladeža treba da bude upozorenje da dođemo na ljekarski pregled?
Najvažnija razlika između dobroćudnih i zloćudnih promjena koje se pojavljuju na koži je činjenica da se zloćudne promjene neprestano mijenjaju i rastu. Dakle, ako neko primijeti da se na koži pojavila nova promjena koja raste i mijenja se u obliku, boji, ivicama i raste iz mjeseca u mjesec, vrijeme je da se osoba obrati dermatologu. Za melanom je karakteristično da u ranoj fazi ima nepravilan oblik, može se pojaviti u više boja – od svijetlo braon do crne – a kasnije lako krvari.
Koja se dodatna dijagnostika primijenjuje kada se sumnja na promjene koje ukazuju na melanom?
Kako bi se bolje osmotrila i analizirala struktura promena na koži, dermatolozi koriste dermoskopiju, kojom se prosvijetljava i uveličava koža i bolje se vide nepravilnosti. Na osnovu nje se procijenjuje da li se radi o nečem bezazlenom ili je potrebno da se promjena ukloni i pošalje na histopatološku analizu radi utvrđivanja precizne dijagnoze
Koji su najčešći faktori rizika za melanom?
Da li će melanom nastati zavisi od našeg porodičnog naslijeđa, odnosno, da li nam je koža svijetla, da li porodično imamo veliki broj mladeža i da li je u našoj porodici neko imao rak kože. S druge strane, pojava melanoma zavisi i od toga koliko smo se izlagali suncu, prije svega u djetinjstvu, ali i u odrasloj dobi, da li smo izgorjeli na suncu i da li smo cijelog života željeli da imamo ten tamniji od našeg prirodnog, pa smo nekoliko puta ili godinama išli u solarijum. Na genetsko naslijeđe ne možemo uticati, ali možemo promijeniti navike i prestati da se nepotrebno i neoprezno izlažemo suncu i solarijumu. Ukratko, važno je da se ne sunčamo. Dok je boravak i odmor u prirodi i fizička aktivnost veoma važna za zdravlje, sunčanje radi dobijanja tamnog tena ne donosi nikakvu korist našem organizmu.
Da li se melanom javlja samo na koži ili je moguć na usni, oku…?
Melanociti se nalaze i na mjestima koja nisu izložena suncu ali melanom se mnogo rijeđe javlja u oku, na sluzokoži usne duplje ili gastrointestinalnom, urogenitalnom traktu i centralnom nervnom sistemu.
Melanom se u početnoj fazi liječi za 10 minuta
Koliko je uspješno liječenje melanoma i da li je izlječenje skoro 100 odsto moguće ukoliko se primijeni pri samom početku promjena? Ukoliko se otkrije na vrijeme, dok su maligne ćelije u najpovršnijem sloju kože, izlječenje je 100 odsto, odnosno, jednostavnom hirurškom intervencijom koja traje 5-10 minuta ove maligne ćelije se trajno uklanjanju sa kože i ne mogu da ugroze zdravlje.
Udruženja pacijenata oboljelih od ovog tumora kažu da je Srbija po smrtnosti od melanoma na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Mađarske. Da li možete da nam objasnite šta je razlog tome? Razlog velike smrtnosti je činjenica da građani nisu dovoljno informisani kako melanom izgleda i ne obraćaju dovoljno pažnju na promjene na koži, zbog čega se kasno javljaju ljekaru, pa se melanom kod nas kasno prepozna i ima veći potencijal da dovede do širenja bolesti sa kože u limfne čvorove i unutrašnje organe i samim tim da se teže i komplikovanije liječi.
U Evropi dijagnozu melanoma ima oko 150.000 osoba, da li je broj oboljelih kod nas u porastu ili stagnira?
U Evropi i Severnoj Americi melanom i drugi oblici raka kože su u porastu, zbog povećanog i nepotrebnog izlaganja suncu i oštećenja kože koje dovodi do razvoja raka kože. Od 2011. godine, osim operativnog liječenja, uvedene su i inovativne terapije – imunoterapija i ciljana terapija. Pacijentima u Srbiji dostupno je šest različitih lijekova.
Ko su kandidati za ovu vrstu liječenja?
Nove terapijske opcije za liječenje metastatskog melanoma dostupne su pacijentima s udaljenim metastazama, odnosno, kada se bolest proširila i hirurško liječenje više nije moguće.
Da li ima nekih novih saznanja kada je riječ o preventivnoj terapiji koja se prima 12 mjeseci i kojom se smanjuje rizik od metastaza? Pošto ona za sada nije dostupna pacijentima u Srbiji, ima li nagovještaja kada bi ova terapija mogla da počne da se primijenjuje i kod nas?
Postoje nagoveštaji da bi ova terapija, koja se daje poslije hirurškog uklanjanja melanoma koji se proširio u limfne čvorove, a koja smanjuje rizik za pojavu promjena u unutrašnjim organima za 50%, možda mogla biti dostupna do kraja 2023. godine, ali nemamo nikakve preciznije informacije. Izvor: Lepa&Srećna/Marija Milenković
