Zbog lažnih vijesti o trovanju pićem nastala panika: Policija traži autore poruka koje su se proširile brzinom munje

Region

Zbog lažnih vijesti o trovanju pićem nastala panika: Policija traži autore poruka koje su se proširile brzinom munje

Brzina kojom su se u slučaju navodnih trovanja pićima širile putem mobilnih aplikacija je zastrašujuća, a policija istražuje tko stoji iza namjernog širenja panike i dezinformacija. ž

“Mi smo ti imali u jako kratkom roku trovanje sa Romerquellom kod dva mlada pacijenta i u potpunosti imaju spržen jednjak i želudac pun kolikvacije i ulkusa”, zvukovna je poruka koja je ovog tjedna stigla na mnoge mobitele.

Osim ove poruke, policija istražuje i tko stoji iza tekstualnih poruka koje su se proširile munjevitom brzinom. Pod istragom je, doznaje reporterka Dnevnika Nove TV Sabina Tandara Knezović, i KBC Rijeka. Ovo je već viđen obrazac širenja panike, tvrdi Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba. U ovom slučaju, kaže, krenulo je od dobronamjernog upozorenja do dezinformacije.

“Kojom se krenulo u dizanje histerije i panike u stanovništvu i koja je dovela do ove situacije da mi od jednog slučaja imamo više od 40 koji nisu primarno vezani sa slučajem u Rijeci”, objasnio je.

WhatsApp je poznata platforma za širenje lažnih vijesti, rekao je Lordan Prelog, voditelj Virtualnog muzeja lažnih vijesti.

“Istraživanje s Oxforda je pokazalo da je prije pet do šest godina od 10 zemalja, u čak sedam WhatsApp bio primaran izvor i platforma za širenje dezinformacija. Osobno smatram da je to zato što je dobijete poruku od prijatelja i to joj daje na kredibilitetu”, napomenuo je.

S ovakvom histerijom, podsjeća, susretali smo se nedavno.

“Kad je bila korona, pojavila se ona poruka gdje je ona ženskica iz bolnice rekla svojoj prijateljici da će sutradan biti lockdown za potres i da se za dva sata očekuje novi potres”, rekao je.

Digitalnom forenzikom može se utvrditi tko stoji iza poruka.

“Teško je utvrditi je li prva osoba koja je to podijelila imala zle namjere, ali u sljedećim interakcijama možete doći do određenih telefonskih brojeva osoba koje su preuveličavale dodavale dezinformacije”, pojasnio je Akrap.

Za širenje lažnih vijesti prijeti kazna od 700 do 4000 eura ili zatvorska kazna do 30 dana zatvora. dnevnik.hr